Home Blog Page 2

Gore od “neznam” je “sumljam”

0
Gore od "neznam" je "sumljam"
Gore od "neznam" je "sumljam"

Gore od “neznam” je “sumljam”

~Vuk Stefanović Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, kod Loznice, 1787. – Beč, 1864.) bio je srpski filolog, antropolog, književnik i najznačajniji srpski lingvista 19. veka. Njegovim književnim radom počinje sezona romantizma u Srbiji, na čemu se uostalom tvori narodna svest i savremena književnost u novoj državi.

Reformama koje je načinio srpskom jeziku uveden je fonetski pravopis, standardizovan pravopis ćirilice, te je u prednost narodnome jeziku srpskoslovenski potisnut iz upotrebe. Pisac je prvog rečnika srpskog jezika (Srpski rječnik) i sakupljač narodnih priča i pesama. Jedan je od glavnih predvoditelja Bečkog književnog dogovora kojime je udaren temelj zajedničkom srpskohrvatskom jeziku.

Vuk je pored svog najvećeg doprinosa na književnom planu, dao veoma značajan doprinos i srpskoj antropologiji u kombinaciji sa onovremenom etnografijom. Uz etnografske zapise ostavio je zapise i o fizičkim osobinama tela. U književni jezik je uneo bogatu narodnu terminologiju o delovima tela od temena do stopala. Treba napomenuti da se ovim terminima i danas koristimo, kako u nauci tako i u svakodnevnom govoru. Dao je, između ostalog, i svoje tumačenje veze između prirodne sredine i stanovništva, a tu su i delovi o ishrani, o načinu stanovanja, higijeni, bolestima, kao i o pogrebnim običajima. U celini posmatrano, ovaj značajni doprinos Vuka Karadžića nije toliko poznat niti izučavan.

(Izvor: Wikipedia)

Prave mi se neke pare, ali nemam recept!

0
Prave mi se neke pare, ali nemam recept!
Prave mi se neke pare, ali nemam recept!

Prave mi se neke pare, ali nemam recept!

~Isak Njutn

Isak Njutn (Linkolnšir, 4. januar 1643 — London, 31. mart 1727) je bio engleski fizičar, matematičar, astronom, alhemičar i filozof prirode, koji je danas za većinu ljudi jedna od najvećih ličnosti u istoriji nauke.

Njegova studija Matematički principi prirodne filozofije, objavljena 1687, koja opisuje univerzalnu gravitaciju i tri zakona kretanja, postavila je temelje klasične (Njutnove) mehanike i poslužila kao primer za nastanak i razvoj drugih modernih fizičkih teorija.

Postoji popularna priča o tome kako je jedna jabuka sorte flower of Kant (cvet Kenta) pala sa drveta inspirisala Njutna da formuliše svoju teoriju gravitacije. Ilustratori i crtači karikatura i stripova idu još i dalje, sugerušući da je jabuka u stvari pala Njutnu pravo na glavu i da je taj udarac na neki način učinio ga svesnim gravitacione sile.

(Izvor: Wikipedia)

Raskid boli, ali kada iz salona ne objave vaše nokte na Instagram boli najviše

0
Raskid boli, ali kada iz salona ne objave vaše nokte na instagram boli najviše
Raskid boli, ali kada iz salona ne objave vaše nokte na instagram boli najviše

Raskid boli, ali kada iz salona ne objave vaše nokte na Instagram boli najviše

~Mir Jam

Milica Jakovljević (Jagodina, 22. april 1887. — Beograd, 22. decembar 1952.), poznata pod pseudonimom Mir-Jam, bila je srpska novinarka i književnica.

Novinarsku karijeru je započela u beogradskim „Novostima”, a nastavila u „Nedeljnim ilustracijama”. Pod pseudonimom Mir Jam objavila je više ljubavnih priča i romana. Jedna je od samo tri žene, među sto najznačajnijih srpskih novinara, uvrštene u monografiji o dva veka srpskog novinarstva (1791–1991).

Ostala je poznata po svojoj pitkoj prozi koja je obeležila domaću književnost između dva svetska rata. Pod pseudonimom Mir-Jam objavila je više ljubavnih priča i romana. Laki, ljubavni sadržaji, kao i jednostavan, često sladunjav i iznad svega slikovit stil, obezbedili su njenim romanima stalnu popularnost, mada ju je književna kritika otpisivala („književni plićaci… bez imalo duha”). Stvarnu vrednost njenih romana predstavlja detaljno i autentično dočaravanje života i vrednosti građanske klase u međuratnoj Jugoslaviji, koje joj je donelo nadimak „Džejn Ostin srpske književnosti”.

Godine 1937. premijerno je izvedena njena pozorišna komedija „Emancipovana porodica”, a 1939. se odvažila da napiše i dramu „Tamo daleko”, koja je, sa Žankom Stokić u glavnoj ulozi, trijumfalno izvedena.

Bila je najpopularnija i najčitanija spisateljica u Kraljevini Jugoslaviji ali je posle oslobođenja odbačena, bez zvaničnog objašnjenja. Nije bila jedina, ali mnogi su se prilagodili novom poretku i „stvaranju novog čoveka”. Ona nije, iako je imala vremena da to uradi.

„Rehabilitovana” je tek 1972. postavljanjem predstave „Ranjeni orao” po njenom romanu na scenu Ateljea 212.

(Izvor: Wikipedia)

Svi vide kad popijem čašicu rakije, a niko ne vidi kada sam šljive kupio!

0
Svi vide kad popijem čašicu rakije, a niko ne vidi kada sam šljive kupio!
Svi vide kad popijem čašicu rakije, a niko ne vidi kada sam šljive kupio!

Svi vide kad popijem čašicu rakije, a niko ne vidi kada sam šljive kupio!

Rakija je žestoko piće slično brandiju i votki, izrađeno destilacijom ili fermentacijom voća, popularno među narodima Balkana. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40%, ali domaća rakija može biti i dosta jača i da sadrži između 50 i 60% alkohola.

Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60%.

Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju lošeg kvaliteta.

Od danas počinje jesen, to vam je bilo to izvajani…

0
Od danas počinje jesen, to vam je bilo to izvajani seksi ljudi, sada je došlo naših pet minuta!
Od danas počinje jesen, to vam je bilo to izvajani seksi ljudi, sada je došlo naših pet minuta!

Od danas počinje jesen, to vam je bilo to izvajani seksi ljudi, sada je došlo naših pet minuta!

Ako ti je prva pomisao kada se ujutru probudiš…

0
Ako ti je prva pomisao kada se ujutru probudiš...
Ako ti je prva pomisao kada se ujutru probudiš...

Ako ti je prva pomisao kada se ujutru probudiš “baš sam se naspavao, nije se ni alarm još oglasio”, iskači odmah iz kreveta pošto si se uspavao suncetipoljubim!

Ko nije crtao krug na školskoj tabli onim nezgrapnim šestarom…

0
Ko nije crtao krug na školskoj tabli onim nezgrapnim šestarom
Ko nije crtao krug na školskoj tabli onim nezgrapnim šestarom

Ko nije crtao krug na školskoj tabli onim nezgrapnim šestarom ne zna šta su muke!

~Arhimed

Arhimed (grč. Αρχιμηδης; Sirakuza, 287. p. n. e. — 212. p. n. e.) bio je starogrčki matematičar, fizičar i astronom iz Sirakuze, na Siciliji. Iako se ne zna mnogo podataka o njegovom životu, on se smatra najvećim matematičarom antike, i jednim od najvećih naučnika do danas.

Arhimed je postavio temelje infinitezimalnog računa i analize primenjujući koncept infinitezimalnosti i metodu iscrpljivanja. Bavio se preciznim dokazivanjem teorema u geometriji, uključujući određivanje površine kruga, površine i zapremine sfere, kao i površine određene parabolom.

(Izvor: Wikipedia)

Vraća se obavezni vojni rok

0
Vraća se obavezni vojni rok
Vraća se obavezni vojni rok

Vraća se obavezni vojni rok!

Zamišljam na ispraćaju u vojsku, budući vojnik buši balon u kome piše gde služi vojsku, a svi u transu aplaudiraju i pale baklje.

Moj Milane, kad u vojsku pođeš, kad u vojsku pođeš…

Vojska je oružana sila jedne države namenjena za odbranu zemlje od spoljašnjeg neprijatelja, kao i za izvršavanje drugih zadataka koje joj dodeli državno rukovodstvo. Svrha postojanja vojske nije samo vođenje rata.

Vojska se koristi i za izvođenje mirovnih operacija, kao i za podršku drugim državnim institucijama u slučajevima nevojnog ugrožavanja bezbednosti (prirodne i industrijske nesreće, terorizam, organizovani kriminal itd.).

Želja mi je da gostujem kod Džejmija Olivera u emisiji…

0
Želja mi je da gostujem kod Džejmija Olivera u emisiji...
Želja mi je da gostujem kod Džejmija Olivera u emisiji...

Želja mi je da gostujem kod Džejmija Olivera u emisiji, da namažem masti na leba, pospem soli i aleve paprike, i kažem mu “jebo te đumbir”.

Stevan Sremac (Senta, 11. novembar 1855. – Sokobanja, 12. avgust 1906.) je bio srpski pisac.

Glavna Sremčeva dela su romani (ili, opsežnije pripovetke koje su obimom nadrasle žanr) “Ivkova slava”, 1895., “Pop Ćira i pop Spira”, 1898., i “Zona Zamfirova”, 1903., te niz pripovesti među kojima se ističu “Vukadin”, “Limunacija na selu”, Čiča Jordan” i dr. Konzervativnoga svjetonazora, rojalist i “nacionalist” u politici, privrženik patrijarhalnih vrednosti.

(Izvor: Wikipedia)

Hoćemo li u Šabac na vašar? Ho-će-mo!

0
Hoćemo li u Šabac na vašar? Ho-će-mo!
Hoćemo li u Šabac na vašar? Ho-će-mo!

Hoćemo li u Šabac na vašar? Ho-će-mo!

Akcija, akcija, akcija – jedan žeton 20 dinara, a pet za 100 dinara! Još malo pa nestalo!

Posetioci uživaju u zabavi u luna parku, pod šatorima, ali i da kupe sve što mogu na tezgama sa novom ili polovnom robom. Vašaru se raduju kako najmlađi, tako i stariji i tako duže od jednog veka.

Svake godine u septembru, pred Malogospojinski Šabački vašar održava se i “Belosvetski vašar humora i satire”, gde se mnogi takmiče za najbolje aforizme, satirične priče i karikature, priređuje se izložba karikatura i bira predsednik Čivijaške republike.

Prvi predsednik Čivijaške Republike Mihailo Mile Stanković proglasio je Šabac grad otvorenog humora i satire. Njega je nasledio Branko Ćopić, a “vladali su” još i Nela Eržišnik, Mija Aleksić, Dragiša Penjin, Milenko Zablaćanski, Dušan Kovačević, Jelisaveta Seka Sablić, Lane Gutović i mnogi drugi.

157,235FansLike
53,725FollowersFollow
15FollowersFollow

Poslednji citati