Home Blog Page 4

Iza svake uspešne žene stoje dve babe koje joj čuvaju decu

0
Iza svake uspešne žene stoje dve babe koje joj čuvaju decu
Iza svake uspešne žene stoje dve babe koje joj čuvaju decu.

Iza svake uspešne žene stoje dve babe koje joj čuvaju decu.

Toliko sam smanjio krug prijatelja, da više nije krug nego tačka!

0
Toliko sam smanjio krug prijatelja, da više nije krug nego tačka!
Toliko sam smanjio krug prijatelja, da više nije krug nego tačka!

Toliko sam smanjio krug prijatelja, da više nije krug nego tačka!

Hrabrost je kada na svojoj svadbi naručite pesmu “nije život jedna žena”

0
Hrabrost je kada na svojoj svadbi naručite pesmu "nije život jedna žena"
Hrabrost je kada na svojoj svadbi naručite pesmu "nije život jedna žena"

Hrabrost je kada na svojoj svadbi naručite pesmu “nije život jedna žena”

Stevan Sremac

Stevan Sremac (Senta, 11. novembar 1855. – Sokobanja, 12. avgust 1906.) je bio srpski pisac.

Glavna Sremčeva djela su romani (ili, opsežnije pripovetke koje su obimom nadrasle žanr) “Ivkova slava”, 1895., “Pop Ćira i pop Spira”, 1898., i “Zona Zamfirova”, 1903., te niz pripovesti među kojima se ističu “Vukadin”, “Limunacija na selu”, Čiča Jordan” i dr. Konzervativnoga svjetonazora, rojalist i “nacionalist” u politici, privrženik patrijarhalnih vrednosti.

Bilo je i većih problema, pa ih nismo rešili, zato ajd na rakiju!

0
Bilo je i većih problema, pa ih nismo rešili, zato ajd na rakiju!
Bilo je i većih problema, pa ih nismo rešili, zato ajd na rakiju!

Bilo je i većih problema, pa ih nismo rešili, zato ajd na rakiju!

Rakija je žestoko piće slično brandiju i votki, izrađeno destilacijom ili fermentacijom voća, popularno među narodima Balkana. Sadržaj alkohola obično iznosi oko 40%, ali domaća rakija može biti i dosta jača i da sadrži između 50 i 60% alkohola.

Prepečenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadržaj alkohola nekad prelazi čak i 60%.

Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju lošeg kvaliteta.

Sin radi domaći iz matematike…

0
Sin radi domaći iz matematike
Sin radi domaći iz matematike

Sin radi domaći iz matematike, ja sedim pored i Boga molim da me ništa ne pita!

Tako to ide u današnje matematičko vreme 🙂

Kad zakasniš prvog dana u školu zbog užine

0
Kad zakasniš prvog dana u školu zbog užine
Kad zakasniš prvog dana u školu zbog užine

Drugar, prvi dan u školi 1993. godine zakasnio, jer mu je mama brojala 147 milijardi za užinu!

Neka bilo, nikad više se ne ponovilo!

Prava žena u septembru miriše na ajvar

0
Prava žena u septembru miriše na ajvar
Prava žena u septembru miriše na ajvar

Prava žena u septembru miriše na ajvar

~Đura Jakšić

Đura Jakšić, pravim imenom Georgije, srpski je pesnik, pripovedač i dramatičar 19. veka. U raznim delovima Srbije radio je kao učitelj i gimnazijski učitelj slikanja.

Stvaralački i stradalački život tog obrazovanog i temperamentnog čoveka često se odvijao u boemskom ambijentu skadarlijskih kafana Tri šešira i Dva jelena. Boemska atmosfera bila je njegovo prirodno okruženje u kome je dobijao stvaralačku inspiraciju, izazivao divljenje i aplauze veselih gostiju i boemskih družbenika, ali i bes vlasti čijoj se sirovosti i lakomosti rugao, originalno i satirično.

Stalno je živeo u oskudici, i teško je izdržavao svoju brojnu porodicu. Pritisnut porodičnim obavezama i dugovima, sklon boemiji, bolestan, Đura Jakšić se potucao kroz život. Razočaran u ljude i život, nalazio je utehu u umetničkom stvaranju, pesničkom i slikarskom. Bio je nežan, iskren drug i bolećiv otac, ali u mračnim raspoloženjima razdražljiv i jedak. Njegova bolna i plahovita lirika veran je izraz njegove intimne ličnosti, tragične i boemske

Radio je i u državnoj službi iz koje je otpušten zbog bolesti od tuberkuloze i raznih dugova. Nakon toga dobio je posao u Državnoj štampariji, gde ga je zatekla i smrt. Umro je 1878. godine u Beogradu.

Plaža Monte Negro, cene Monte Karlo

0
Plaža Monte Negro, cene Monte Karlo
Plaža Monte Negro, cene Monte Karlo

Plaža Monte Negro, cene Monte Karlo

~Njegoš

Petar Petrović Njegoš bio je pesnik, vladika i vladar Crne Gore. Nakon što je vladika Petar I umro 1830. godine, bio je zamonašen, dodeljeno mu je novo ime Petar te je postao poglavar Crne Gore. Tada sedamneaestogodišnjak, našao je u izrazito teškoj situaciji, a bio je suočen i s mnogim problemima. Naime, Crnu Goru su vrebali Mleci, Turci i Austrija, zemlja je privredno slabila, a sve češće je dolazilo i do međuplemenskih ratova.

Iz svih tih razloga, sve je snage uložio na konsolidaciju prilika. Aktivno je delovao na diplomatskom planu, vodio je borbe s Turcima, gradio saobraćajnice, podizao prosvetu te stvorio prve organe vlasti u zemlji – senat i gvardiju i tako stvorio pravu modernu državu.

Uz sve te državne poslove, uvijek je pronalazio vremena za vlastito obrazovanje i književni rad. Prvi pesnički prvenci nastali su mu pod utecajem pesnika Sime Milutinovića.

Njegova najpoznatija dela su: “Luča mikrokozma” – filozofsko-religijski ep, zatim drama “Lažni car Šćepan Mali” i “Gorski vijenac”.

1849. godine u jesen, oboleo je od tuberkuloze, a dve godine kasnije, 1851. godine, umro je u trideset devetoj godini.

Kafica je osnovna jedinica gradje i funkcije svih živih bića!

0
Kafica je osnovna jedinica gradje i funkcije svih živih bića!
Kafica je osnovna jedinica gradje i funkcije svih živih bića!

Kafica je osnovna jedinica gradje i funkcije svih živih bića!

Kafa je oduvek predstavljala ritual, trenutak koji ćeš podeliti sa prijateljima ili inspirativan momenat u kojem ćeš uživati u svom slobodnom vremenu. Najpoznatiji i najvažniji sastojak kafe je kofein, koji se apsorbuje, odnosno prelazi direktno u krv gde se zadržava otprilike do 4 sata. Kofein stimuliše centralni nervni sistem, odnosno mozak te povećava budnost, pažnju, raspoloženje, a u prosečnoj ga šoljici kafe ima oko 100 do 150 miligrama.

Plašim se rakije, jer se posle nje ničega više ne plašim!

0
Plašim se rakije, jer se posle nje ničega više ne plašim
Plašim se rakije, jer se posle nje ničega više ne plašim

Plašim se rakije, jer se posle nje ničega više ne plašim!

~Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. 7. 1891. – Zagreb, 12. 11. 1955) je bio čuveni hrvatski pesnik. Čitav njegov život mogao bi se okarakterizirati kao život boema. Iako je živeo neurednim životom u Sarajevu, Beogradu, Splitu, Mostaru i, na kraju, u Zagrebu, celi svoj život zarađivao je kao književnik.

Osim po književnim delima poznat je i po brojnim anegdotama, a jedna od njih je odgovor na pitanje zašto je ostao neženja do kraja života:
„Ljudi se trebaju ženiti, bogovi mogu, a pjesnici ne smiju” – odgovorio je Ujević.

(Izvor: Wikipedia)

157,235FansLike
53,725FollowersFollow
15FollowersFollow

Poslednji citati